Meteorološki instrumenti pisači

Većina pisača radi na sličnom principu i ima velik broj jednakih dijelova, tako da će ovdje biti opi­sane samo njihove opće, odnosno zajedničke karakteristike. Osobitosti pojedinih instrumenata, nji­hovi posebni dijelovi i upotreba bit će dani kasnije uz njihov opis.
Sastavni dijelovi pisača

1. osjetnik
2. sistem prijenosnih poluga
3. uređaj za uređivanje položaja pera
4. vijak za podešavanje pritiska pera
5. valjak sa satnim mehanizmom i trakom
6. šipka za odmicanje pera od valjka
7. postolje sa zaštitnom kutijom

Osjetnik i sistem prijenosnih poluga meteoroloških instrumenata pisača

Osjetnik
Osjetnik (senzor ili prijemnik) je jednim krajem pričvršćen za postolje ili odgovarajući držač, dok mu je drugi kraj slobodan i pomiče se pri promjeni elementa (temperature zraka u slučaju termografa). Te se promjene pomoću prijenosnih poluga uvećavaju i prenose dalje na pero, koje ostavlja trag na traci valjka.
Sistem prijenosnih poluga
Ovaj se sistem obično sastoji od nekoliko poluga i osovina. Jednim svojim krajem sistem je vezan za slobodni kraj osjetnika dok se na drugom kraju nalazi pero (pisaljka).

Valjak sa satnim mehanizmom

Valjak sa satnim mehanizmom služi za nošenje i ravnomjerno okretanje papirnate trake koja je obavijena oko njega. U valjak je ugrađen satni mehanizam koji ga kružno okreće pomoću sistema zupčanika.
Valjak se obično okreće tako da napravi jedan okret za nešto više od sedam ili za nešto više od jed­nog dana. Instrumenti kod kojih se valjak okreće za sedam dana zovu se sedmični, a oni drugi dnevni pisači. Dimenzije valjka zavisi o usvojenoj ljestvici odgovarajućeg elementa. Težnja je da valjci za termografe, barografe i higrografe budu istih dimenzija tako da se po potrebi mogu međusobno zamjenjivati.
Satni mehanizam je ugrađen u samom valjku pa se okreće zajedno s njim ili je pričvršćen za posto­lje ispod valjka tako da se valjak okreće, a satni mehanizam miruje.
Pokreti sa satnog mehanizma prenose se na valjak na sljedeći način: satni mehani­zam pokreće zupčanik – pokretač, a ovaj hvata svojim zupcima veliki nepokretni zupčanik, koji je pomoću osovine pričvršćen na postolje. Na taj način zupčanik – pokretač obilazi oko nepokretnog zupčanika i sa sobom povlači valjak.
Veza između zupčanika – pokretača i njegove osovine nije potpuno čvrsta jer je zupčanik na nju navučen i uz nju se održava trenjem. Trenje koje nastaje između zupčanika – pokretača i njegove osovine, omogućuje da zupčanik pomiče valjak u krug. Može se dogoditi da trenje oslabi, pa da oslabi i veza između zupčanika i njegove osovine. Posljedica toga može biti da sat radi, a valjak stoji u mje­stu. Otklanjanje ovog kvara se postiže dubljim navlačenjem zupčanika – pokretača na njegovu oso­vinu ili stezanjem tijela zupčanika na mjestu proreza izvan zubaca.

Navijanje i uređivanje satnog mehanizma na meteorološkim instrumentima

Navijanje satnog mehanizma
Za navijanje satnog mehanizma služi poseban ključ. Kod nekih valjaka taj ključ stoji stalno u meha­nizmu, a kod drugih se stavlja u mehanizam samo pri navijanju. Kod ovih posljednjih postoji i posebni čep ili poklopac za zatvaranje rupe na navijaču satnog mehanizma. Okretanje ključa izvodi se lagano, do kraja, u smjeru strelice koja se nalazi pored otvora. Pri navijanju jednom rukom treba pridržavati valjak da se ne okreće.
Ako sat nakon navijanja ne proradi, a takav je slučaj moguć kad se, na primjer, navija prvi put ili nakon nekog zastoja, treba odviti vijak sa središnje osovine i valjak pažljivo izvaditi. Držeći valjak rukom odozgo sa svih pet prstiju, valja naglo njime zaokrenuti za četvrtinu okretaja slijeva udesno. Pritom valjak treba stajati uspravno, kao u instrumentu.
Uređivanje hoda satnog mehanizma
Brzina okretanja valjka treba odgovarati vremenskim podjelama na traci (dijagramu). Ako se valjak ne okreće u skladu s vremenom na traci, već kasni ili žuri, njegov se hod mora urediti. To se radi tako da se pomiče igla na satu koja se nalazi ispod šireg otvora na gornjoj površini valjka. Ako satni mehanizam zaostaje, iglu treba vrlo pažljivo pomaknuti u onu stranu na kojoj se nalazi znak “+”, slovo A ili F, a ako žuri, u onu stranu na kojoj se nalazi znak slovo R ili S. Otvor nad iglom mora biti uvijek zatvoren kako u satni mehanizam ne bi ulazila prašina.
Ako se iz nekog razloga valjak mora zamijeniti drugim, istog ili drugog hoda, nije dovolj­no skinuti samo valjak i zamijeniti ga drugim, već treba skinuti i njegovu osovinu sa svim
pripadnim dijelovima: obje zavojnice, nepomičnim zupčanikom i podmetačem. Istim redom treba poskidati sve navedene dijelove s novog valjka i postaviti ih na odgovarajuća mjesta. Nakon što je novi valjak postavljen, treba staviti odgovarajuću traku i podesiti položaj pera.

Šipka za odmicanje pera, uređaj za uređivanje položaja pera i postolje sa zaštitnom kutijom

Šipka za odmicanje pera

Ova šipka stoji uspravno na jednoj pokretnoj rucici izmedu valjka i držaca pera. Kod nekih instrumenata rucica je pridružena u prostor izvan kutije, te se pero može odmicati i primicati bez otvaranja kutije, dok je kod drugih rucica u kutiji, pa se njome ne može rukovati dok se kutija ne otvori. Oni prvi imaju prednost pred drugima jer se tu izbjegava trešnja pera pri otvaranju i zatvaranju kutije.

Uređaj za uređivanje položaja pera

Svaki pisač ima svoj posebni uređaj za uređivanje pera na traci zbog postavljanja na stvarno stanje odgovarajućeg elementa. Najcešce je to obican vijak. Postoji još i uredaj za ure­divanje velicine koraka pera. Taj se uredaj ne smije dirati na meteorološkoj stanici vec samo u struc­nom laboratoriju.

Postolje sa zaštitnom kutijom

Svi su dijelovi instrumenta postavljeni na masivno postolje i zašticeni od vanjskih utjecaja pose­bnom kutijom s jednim ili više staklenih zidova. Izvan kutije se obično nalazi samo osjetnik.