Meteorološka stanica

Meteorološka stanica je ustanova meteorološke službe koja služi za meteorološka osmatranja radi proučavanja vremena i klime, te za druga naučna istraživanja koja su od značaja za sve grane ljudske djelatnosti, naročito za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i saobraćaj.

Meteorološke stanice su organizacijske jedinice meteorološke službe čiji je zadatak obavljati meteo­rološka osmatranja odnosno meteorološka opažanja i mjerenja, prema utvrđenim jedinstvenim pro­pisima. Podatke dobivene meteorološkim opažanjima i mjerenjima meteorološke stanice dostavljaju ovlaštenim institucijama u obliku kodiranih poruka, dnevnika osmatranja, službenih obrazaca te magnetskih medija u propisanim satnim, dnevnim, dekadnim i mjesečnim razdobljima.

Meteorološki podaci opaženi i izmjereni na meteorološkim stanicama služe kao temelj meteorolo­ške prakse (operative), proučavanja vremena i klime, te drugih teorijskih i primijenjenih naučnih istraživanja vezanih za stanje atmosfere. Proučavanje vremena i klime važno je za sva područja ljudske djelatnosti, a posebno za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, elektroprivredu, građevi­narstvo, pomorski, kopneni i zračni saobraćaj, turizam i dr. Meteorološki podaci opaženi i izmjereni na meteorološkim stanicama odlaze u međunarodnu raz­mjenu u svrhu analize i prognoze stanja Zemljine atmosfere te proučavanja atmosferskih procesa koji se odnose na vrijeme i klimu.

Podjela meteoroloških stanica

Prema namjeni i programu rada meteorološke stanice osnovne mreže dijele se na:

1. glavne meteorološke stanice
2. obične meteorološke stanice
3. kišomjerne stanice.

Prema tehnološkom pristupu meteorološke stanice se dijele na stanice s konvencionalnim, konvencionalno-elektronskim, te samo s elektronskim instrumentima. S obzirom na to meteorološke stanice dijelimo na:

1. konvencionalne meteorološke stanice
2. poluautomatske meteorološke stanice
3. automatske stanice.

Na glavnim meteorološkim stanicama ili posebno mogu se pilot-balonom ili radiosondom obavljati visinska mjerenja meteoroloških elemenata kao što su vjetar, temperatura i pritisak zraka, te njegova relativna vlažnost i koncentracija ozona. Takva se mjerenja obavljaju obično u najnižem sloju od trideset kilometara Zemljine atmosfere. Stanice s tim programom nazivaju se aerološkim stanicama.
Ukoliko su u taj proces uključena i specijalna osmatranja kao što su mjerenja jačine električnog polja, zračenja, kiselosti padavina te drugih sastavnica atmosfere važnih za okoliš ili poljoprivredu, glavne stanice mogu prerasti u opservatorije — svojevrsne istraživačke centre. Postoje i posebna osmatranja na brodovima, plutačama i zrakoplovima.
Navedeni sistemi osmatranja uglavnom se svrstavaju u tzv. in situ osmatranja, što znači da se senzori nalaze na mjestu osmatranja — izuzetak čine vizualna opažanja atmosferskih pojava, vidljivosti, naoblake i vrste oblaka.
Posebnu skupinu osmatranja čine daljinska osmatranja, kod kojih je objekt osmatranja udaljen od senzora osmatranja. Takvi uređaji su, na primjer, sodari, profileri, meteorološki radari i sateliti. Sodari i profileri služe za kontinuirano mjerenje visinskog profila smjera i brzine vjetra, temperature i vlage u troposferi, dok se pomoću radara i satelita mogu osmatrati oblaci, procjenjivati količina i intenzitet padavina, mjeriti komponente zračenja, temperatura površine Zemlje (kopna i voda), površina ledenog i snježnog pokrivača, visina valova na moru i slično.

Glavne meteorološke stanice

Glavna meteorološka stanica je meteorološka stanica osnovne mreže svakog hidrometeorološkog zavoda, s profesionalnim meteorološkim osmatračima, na kojoj se obavljaju osmatranja i mjerenja prema različitim programima rada za potrebe: praćenja i prognoze vremena i klime, proučavanja atmosfere, agrometeorologije, tehničke meteorologije, hidrologije, zaštite okoliša.
Program osmatranja i mjerenja na glavnoj meteorološkoj stanici
Na glavnoj meteorološkoj stanici obavljaju se osmatranja i mjerenja:
a)    osmatranja:

• sadašnjeg vremena
• prošlog vremena
• oblaka: količina (naoblaka) i vrsta
• visine podnice oblaka
• vidljivosti
• posebnih pojava
• stanja tla
• fenološka opažanja (prema potrebi)
• jačine vjetra
• stanja mora na obalnim stanicama

b)    mjerenje:

• smjera i brzine vjetra na visini od 10 m iznad tla
• temperature zraka na 2 m iznad tla
• ekstremne (minimalne i maksimalne) temperature zraka na 2 m iznad tla
• temperature tla na dubinama 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm
• minimalne temperature zraka na 5 cm iznad tla
• temperature vode ako postoje uvjeti
• pritisaka zraka na razini barometra
• tendencije pritisaka zraka
• karakteristike tendencije pritisaka zraka
• vlažnosti zraka na 2 m iznad tla
• vlažnosti tla
• padavine (vrsta, količina i intenzitet)
• snježnog pokrivača (mjera pokrivenosti tla snijegom; visina snježnog pokrivača i gustoća snijega)
• dubine zamrzavanja i odmrzavanja tla
• trajanja sijanja Sunca
• isparavanja.

Na određenom broju glavnih meteoroloških stanica obavljaju se i druga opažanja i mjerenja koja su regulisana pravilnikom o radu meteoroloških stanica u hidrometeorološkim zavodima, na primjer ona za potrebe zaštite okoliša.

Obične meteorološke stanice

Obična meteorološka stanica je meteorološka stanica osnovne mreže svakog hidrometeorološkog zavoda na kojoj se obavljaju osmatranja i mjerenja meteoroloških elemenata i pojava za potrebe klimatologije i agrometeorologije.
Na običnoj meteorološkoj stanici obavljaju se osmatranja i mjerenja:
a)   osmatranja:

• atmosferskih pojava
• količine oblaka (naoblake)
• vidljivosti
• fenološka osmatranja (prema potrebi)
• jačine vjetra

b)    mjerenje:

• smjera i brzine vjetra na 10 m iznad tla
• temperature zraka na 2 m iznad tla
• ekstremne (minimalne i maksimalne) temperature zraka na 2 m iznad tla
• temperature tla (prema potrebi)
• vlažnosti zraka na 2 m iznad tla
• padavine (vrste i količine)
• visine snježnog pokrivača.

Mjesto za postavljanje meteorološke stanice

Mjesto za postavljanje meteorološke stanice treba zadovoljavati sljedeće uslove:

• da je reprezentativno u meteorološkom smislu, tj. da ima takav položaj na kome će osmatranja i izmjerene meteorološke pojave i elementi predstavljati vrijeme, a time i klimu što šire okoline
• da je na otvorenom prostoru kako bi zrak slobodno strujao sa svih strana
• da u njegovoj blizini nema predmeta ni objekata koji bi uticali na pojave i elemente koji se osmatraju i mjere na meteorološkoj stanici
• da tlo na kome se predviđa njeno postavljanje odgovara prirodnim uslovima tog kraja
• da nije na nagnutom tlu, na grebenu, uz strmu obalu, prijevoju ili u njihovoj blizini
• da je zemljište meteorološkog kruga po mogućnosti obraslo travom, ako to prirodni uslovi dopuštaju
• da se ne planira nikakva izgradnja u neposrednoj blizini mjesta određenog za meteorološku stanicu.

Površina zemljišta na kome će se izgraditi (postaviti) meteorološka stanica uslovljena je rangom meteorološke stanice i mjesnim prilikama. Za glavnu meteorološku stanicu potrebna je, s obzirom na program rada i instrumentalnu opremu, površina zemljišta od 20×20 m, a za običnu meteorološku (klimatološku) stanicu 9×6 m.
Ograđeni prostor površine 20×20 m naziva se meteorološki krug glavne meteorološke stanice, a ograđeni prostor od 9×6 m meteorološki krug obične meteorološke (klimatološke) stanice.
Nadmorska visina meteorološke stanice je određena nadmorskom visinom tla ispod meteorološke kućice (zaklona) u meteorološkom krugu. Odabrano mjesto na kojem je postavljena meteorološka stanica osnovne mreže ne smije se mijenjati.
Voditelj meteorološke stanice obvezan je obavijestiti nadležne organe hidrometeorloškog zavoda o svim promjenama koje narušavaju ili bi mogle narušiti prvobitni izgled mjesta meteorološke stanice i njegove okoline.

Meteorološki krug i raspored meteoroloških instrumenata

Meteorološki krug meteorološke stanice treba biti izgrađeno u obliku kvadrata ili pravouganika čije se stra­nice po dužini ne razlikuju znatno jedna od druge. Stranice kvadrata ili pravouganika trebaju, ukoli­ko je moguće, biti u smjerovima sjever-jug i zapad-istok. Zemljište treba biti izravnato. Meteorološki krug treba biti ograđeno odgovarajućom ogradom radi zaštite instrumenata i instalacija. Najbolja je ogra­da od žice jer ona najmanje sprječava strujanje zraka. Može se postaviti i ograda od drvenih letava visine 1,25 m, s razmakom između letava od 10 do 15 cm. Ogradu od letava treba obojiti bijelom bojom. Vrata na ogradi trebaju biti po mogućnosti sa sjeverne strane. Zemljište meteorološkog kruga ne smije se obrađivati ni zalijevati. Travu treba kositi čim prijeđe visinu od približno 25 cm, a pokošenu travu treba odmah iznositi iz meteorološkog kruga da se ne isparava u blizini meteorološke kućice.
Raspored instrumenata u krugu treba biti kao na slici iznad. Ukoliko okolnosti na raspoloživom mjestu ne dopu­štaju takav raspored, može se od njega odstupiti. Na primjer, ako zemljište odgovara uslovima za mjerenje temperature, vlažnosti, padavina, itd., a ne odgovara za postavljanje heliografa ili vjetroka­za, ti se instrumenti mogu postaviti i na neko drugo pogodno mjesto — i na krov zgrade meteorolo­ške stanice.
Ni mjesto za osmatranje vidljivosti ne mora biti u samom meteorološkom krugu ako se iz njega ne vide odgova­rajući reperi, već ga se može smjestiti na najpovoljnije mjesto u blizini.
Hodanje po meteorološkom krugu obavlja se za to određenim stazama. Najbolje ih je popločiti raz­maknutim ciglama ili betonskim pločama, tako da između njih raste trava ili ih posuti bijelim šljun­kom.
Staze trebaju zauzimati što manju površinu, a tamo gdje nisu nužne, na primjer, gdje je zemljište ocjedito, ne treba ih postavljati. Glavna staza do meteorološke kućice ne treba biti šira od 50 cm, a ostale mogu biti i uže.
Snježni pokrivač u meteorološkom krugu ne smije se narušavati, osim ukoliko je to najnužnije za pojedina mje­renja. Snijeg sa staze ne smije se razbacivati po motrilištu, već ga treba iznositi izvan njega i to poda­lje od ograde.
Postavljanje električne instalacije u krugu glavne meteorološke stanice je isključivo obveza ovlaštenog stručnog izvođača. Dovođenje električne struje u meteorološki krug treba izvesti podzem­nim kablom. U kućici se postavlja rasvjetno tijelo (hladnog tipa).

Osmatrač na meteorološkim stanicama

Uloga osmatrača

Koliko je god važno imati dobre instrumente, toliko je važno imati i savjesnog osmatrača, jer ni najbolji instrumenti ne daju dobre podatke ako osmatrač nije savjestan. Dobar osmatrač i dobri instrumenti su neophodni uslovi za normalan rad svake meteorološke stanice.
Pri obavljanju svojih zadataka svaki osmatrač treba stalno uvažavati:

• da je rad koji on obavlja od temeljne važnosti za praćenje i proučavanje klime te prognozu vremena
• da podaci osmatranja na meteorološkoj stanici imaju široku primjenu u raznim područjima ljudske djelatnosti, na primjer, u poljoprivredi, šumarstvu, vodoprivredi, elektroprivredi, saobraćaju, zdravstvu, nauci i nizu drugih djelatnosti
• da ti podaci od trenutka osmatranja i mjerenja te upisa u dnevnik osmatranja, druge obrasce i izvještaje, postaju službeni podaci meteorološke službe i da će kao takvi biti korišteni za potrebe mnogih ustanova, preduzeća, naučnih radnika, sudova – za razmatranje u sudskim procesima, osiguravajućim zavodima i slično
• da se na temelju tih podataka izrađuju mnogi planovi i izvršavaju razni radovi u čijem izvođenju su meteorološki podaci vrlo često od presudne važnosti, ako su u takvim slučajevima meteorološki podaci tačni, doprinos osmatrača je od neprocjenjive vrijednosti, a ako nisu, dolazi do štetnih posljedica.

Obveze osmatrača

Obveze osmatrača su:

• da uredno, savjesno i tačno u predviđenim terminima obavlja sva meteorološka osmatranja i mjerenja predviđena programom rada meteorološke stanice
• da svako smatranje i mjerenje obavlja savjesno i s najvećom tačnošću
• da sve osmatranja i izmjerene meteorološke podatke upisuje u dnevnik osmatranja i druge obrasce predviđene za svakodnevnu upotrebu
• da između redovnih terminskih osmatranja i mjerenja prati razvoj vremena i zapisuje odgovarajućim znacima i opisom sve vremenske pojave i njihovo vrijeme početka i završetka
• da dostavlja posebne izvještaje o nepogodama i izvanrednim pojavama kada se one dogode
• da se brine o održavanju meteoroloških instrumenata i druge opreme koja pripada stanici i da o eventualnim neispravnostima hitno izvjestie voditelja stanice odnosno nadležne u hidrometeorološkom zavodu
• da pravilno postavlja i skida trake sa instrumenata pisača
• da zna pravilno sastavljati, kodirati i javljati sve redovne i vanredne izvještaje propisane za svoju stanicu
• da po mogućnosti odmah otklanja sve teškoće kojima se ugrožava rad stanice i da o tome izvještava voditelja stanice odnosno nadležne u hidrometeorološkom zavodu
• da detaljno poznaje postojeća uputstva i propise koji propisuju način osmatranja i mjerenja na meteorološkim stanicama
• da prati i proučava sve promjene i dopune koje se izvrše u postojećim uputstvima i propisima.