Meteorološki instrumenti pisači - II dio

Traka na pisačima

Traka

Trakom nazivamo posebno štampani list papira koji se stavlja na valjak pisača zbog registracije vrijednosti elementa. Te su vrijednosti prikazane krivuljom. Traka s upisanom kri­vuljom ima opće ime dijagram, a krivulje pojedinih elemenata dobivaju imena koja podsjećaju na te elemente kao: barogram, termogram, higrogram, heliogram, itd.
Podjele na traci su zapravo podjele koordinatnog sistema gdje je na apscisi vremenska podjela, a na ordinati vrijednost elementa.
Treba paziti na to da se za odgovarajući instrument koriste isključivo odgovarajuće trake, jer se instrumenti raznih proizvođača, kao i različiti instrumenti istog proizvođača razlikuju po dimenzija­ma. Stoga pri narudžbi traka treba uvijek naznačiti za koji se tačno instrument traže trake, čijeg su izdanja i broj obrasca.

Rukovanje i čuvanje traka

Treba paziti na to da se dio trake po kojem piše pero nikako ili što manje dodiruje prstima, jer tako papir stanice gladak i masniji, pa se teško po njemu piše. Preporučuje se da se prije zamjene traka ruke dobro operu vodom i sapunom.
Prazne trake, skinute s instrumenata, u pravilu se više ne upotrebljavaju. Njih treba poredati po datu­mima s upotrijebljenim trakama i zajedno poslati središnjoj službi.
Trake se čuvaju isključivo u suhom prostoru, posebno one koje još nisu upotrijebljene. One trake koje sučuvane u vlažnom prostoru ne primaju dobro tintu, pa se ona razlijeva i vrijednosti krivulje se ne mogu očitavati dovoljno tačno.

Zamjena traka

Na sedmičnim pisačima se trake zamjenjuju redovito ponedjeljkom poslije završenog prvog jutarnjeg klimatološkog osmatranja (7 sati po mjesnom vremenu). To uglavnom vrijedi za obične meteorološke stanice. Medutim, na glavnim meteorološkim stanicama, gdje poslije klimatološkog osmatranja ili istovremeno s njim počinje redovno sinoptičko osmatranje, pa nedostaje vremena za zamjenu traka, trake se mijenjaju nakon obavljenog sinoptičkog osmatranja. Nije toliko važno kada če se po obavlje­nom osmatranja trake mijenjati, koliko je važno da se mijenjaju uvijek u približno isto vrijeme.
Na dnevnim pisačima se trake zamjenjuju svakog dana u isto vrijeme kada se zamjenjuju i trake s tjednih pisača, osim ako za pojedine instrumente nije propisano posebno vrijeme, kao što je slučaj kod heliografa i nekih drugih.
Priprema zamjene traka:

1. Pripremiti nove trake za svaki pisač, obrezati ih, ne dodirivati prstima lice traka.
2. Na prednjoj ili stražnjoj strani svake trake zapisati mjesto i datum stavljanja.
3. Pripremiti tintu s priborom za punjenje pera (ako je potrebno).
4. Imati sa sobom sat i olovku, kao i odgovarajuće ključeve za navijanje satnog mehanizma ako ni­su kod instrumenta.

Skidanje traka

1. Prije otvaranja kutije pisača (na primjer kod barografa, termografa ili higrografa) napraviti crticu na krivulji i zapisati tačno mjesno vrijeme po satu. Ako se crtica ne može napraviti, odmaknuti pe­ro pomoću šipke za odmicanje. Ako instrument nema uredaj za odmicanje pera izvana, pročitati pažljivo položaj pera u odnosu na najbližu satnu podjelu i zapisati vrijeme na traci i mjesno vrije­me po satu. Sada otvoriti kutiju i odmaknuti pero od trake ako prije otvaranja kutije nije bilo od­maknuto.
2. Okrenuti rukom valjak tako da opruga koja drži traku dođe lijevo od pera.
3. Lijevom rukom pridržavati traku s obje strane opruge, a desnom izvući oprugu. Zatim desnom ru­kom ili pomoću opruge pridržavati traku uz valjak, a lijevom je izvlačiti.
4. Na prednjoj ili stražnjoj strani trake, pokraj ranije upisanog datuma i sata stavljanja upisati i datum i sat skidanja trake. To se radi nakon što se tinta na dijagramu osuši.

Stavljanje traka

1. Naviti satni mehanizam pridržavajuci valjak lijevom rukom i vodeći računa da ostane lijevo od pe­ra.
2. Oviti traku oko valjka pazeći pri tome:
   1. da se desni kraj trake podvuče pod lijevi tačno na prostoru koji pokriva opruga
   2. da se desni kraj trake dobro pripije uz valjak
   3. da donji kraj trake lijepo sjedne na obod valjka
   4. da se vodoravne linije na traci tačno podudaraju na mjestu gdje se traka spaja.
3. Držeži čvrsto lijevom rukom preklopljene rubove trake, desnom rukom staviti oprugu na svoje mje­sto, pazeći pri tome da se traka ne pomakne.
4. Napuniti pero tintom (ako je potrebno) nakon što se prethodno uredilo.
5. Okrenuti valjak tako da ispred pera dode onaj sat koji odgovara mjesnom vremenu.
6. Primaknuti pero do same trake, tek da je ne dotakne, pa okrećući valjak u suprotnom smjeru od onog kojim se okreće satni mehanizam, postaviti pero što je moguće tačnije na odgovarajuću vre­mensku podjelu na traci. Okretanjem u suprotnom smjeru treba izbjeći mrt­vi hod koji nastaje zbog razmaka među zupčima zupčanika koji okreću valjak.
7. Gurnuti do kraja šipku za odmicanje i tako primaknuti pero traci. Provjeriti da li pero piše i zapi­sati pažljivo olovkom u gornjem ili donjem lijevom uglu trake početak registracije instrumenta, pazeći da se pri tome ne promijeni položaj valjka.
8. Na kraju pažljivo zatvoriti kutiju.

Valjak se ne skida za vrijeme promjene trake, osim u slučaju kvara ili neke posebne potrebe. Kako je teško dovesti pero na pravo mjesto na vremenskoj podjeli, potrebno je istog dana, tačno u 10 sati po mjesnom vremenu provjeriti kod svih pisača da li se pero nalazi tačno na oznaci od 10 sati. Ako to nije tako, treba zaokrenuti valjak toliko da pero dođe tačno na oznaku od 10 sati. U tom slučaju treba voditi računa o mrtvom hodu valjka.
Tokom sedmice ne treba valjak ni pomicati ni pokušavati popraviti hod sata, jer se bilježe vremenski reperi (crtice, markice).

Crtice (markice) na dijagramu

Nepravilnost rada sata nameće potrebu da se na samoj krivulji elemenata označe vremenske oznake – crtice u vrijeme redovnih klimatoloških osmatranja osnovnih instrumenata, tj. u 7, 14, 21 sat po mje­snom vremenu. Od velike je važnosti označiti tačno mjesno vrijeme (tačno na minutu) kada je crti­ca učinjena. To vrijeme osmatranja mora bilježiti na odgovarajućem mjestu u dnevniku osmatranja, a po skidanju dijagrama treba prenijeti te vrijednosti na sam dijagram, upisujući ih olovkom iznad ili ispod odgovarajućih crtica.
Način stavljanja crtica je različit kod različitih instrumenata, pa se to posebno propisuje za svaki instrument. Obično se pravljenje crtica čini pažljivim dodirom olovkom nekog prijenosnog dijela instrumenta ukoliko za to ne postoji posebna naprava. Kod barografa, da se ne bi morala otvarati kutija, može se crtica napraviti pažljivim lupkanjem, buduci da se izvana može utjecati na prijeno­sne dijelove. Dijelovi osjetnika se ne smiju neposredno dodirivati da bi se napravile crtice. Dužina crtica u pravilu ne treba biti veća od 2 mm.

Slučaj kada nema traka

Ako se dogodi da iz bilo kojeg razloga na stanici nestane traka, treba uzeti komad papira (po moguć­nosti paus papir) veličine trake, pa ga tačno izrezati i staviti preko stare trake na valjku. Zatim pri­sloniti pero na papir i okretati valjak rukom dok pero ne napravi prvi krug oko cijelog valjka. Istovremeno treba pročitati i osnovni instrument i njegovu popravljenu vrijednost upisati na ovoj liniji po kojoj će se određivati sve druge vrijednosti na toj traci. Posebno je važno da se pri svakom sljedećem osmatranju uredno stavljaju crtice i bilježi tačno mjesno vrijeme njihova stavljanja.

Dobre i loše strane pisača

Zapisivanje promjena kod pisaca

Sve što osmatrač radi na instrumentu, kao na primjer, mijenja stanje ili položaj pera, čisti, pere vlasi, itd., treba zabilježiti u dnevnik osmatranja. Posebice pri promjeni stanja ili položaja pera na pisačima treba, osim oznake sata i minute kada je promjena napravljena, zabilježiti i vrijednost promjene, tj. za koliko je pero spušteno ili podignuto.

 Pogreške pisača

Kod pisača pogreške u radu obično nastaju iz sljedećih razloga:

1. nedovoljna osjetljivost osjetnika koji reagira na promjene u atmosferi
2. kvar ili nečistoća na sistemu prijenosnih dijelova
3. netačan rad sata
4. mrtvi hod između zupčanika
5. labavi spoj između zupčanika – pokretača i njegove osovine.

Pogreške pod 1) i 2) odražavaju se na ordinati dijagrama, a popravljaju se otklanjanjem nastalog kvara ili smetnje. Pogreške pod 3) ili 4) se odražavaju na apscisi dijagrama, a otklanjaju se uređiva­njem sata i pravilnim namještanjem valjka, a s druge strane stavljanjem crtica na krivulju uz označavanje tačnog mjesnog vremena (sat i minuta) kada je crtica učinjena.

Labavi spoj između zupčanika – pokretača i njegove osovine otklanja se stezanjem zupčanika pokre­tača.
Ako nastali kvar nije moguće otkloniti na stanici, traži se drugi instrument u zamjenu. Sve dok se ne dobije zamjena, treba po pravilu osmatrati s dotičnog osnovnog instrumenta svakog punog sata po mje­snom vremenu kako ne bismo ostali bez podataka za tablicu satnih vrijednosti.

Nedostaci pisača

Pisači imaju ove nedostatke:

1. osjetnici nisu toliko osjetljivi na promjene u atmosferi kao što su osjetnici osnovnih instrumenata
2. satni hodovi nisu savršene tačnosti, pa nastaju pogreške na trakama
3. pero ne piše apsolutnom tačnošću promjene elementa, jer se u cilju izbjegavanja skokova pera ostavlja labav spoj između osjetilnog i prijenosnog dijela.

Zbog tih nedostataka neizbježne su manje ili veće pogreške apsolutnih vrijednosti zabilježenih ele­menata koje se moraju otkloniti uvođenjem odgovarajućeg popravka prilikom obrade dijagrama.

Dobre strane pisača

Pisaci imaju sljedece dobre karakteristike:

1. omogućavaju neprekidnost osmatranja pojedinih meteoroloških elemenata, što se ne postiže osmatranjem osnovnim instrumentima
2. ukazuju, barem kvalitativno, na mnoge meteorološke pojave i njihove karakteristike (koje ne bi bi­le zapažene upotrebom osnovnih instrumenata, na primjer, tendencije)
3. smanjuju česta “uznemiravanja” osnovnih instrumenata, što nije dobro niti za same instrumente niti za vrijednosti elemenata
4. omogućavaju preciznije i detaljnije proučavanje istovremenih pojava raznih meteoroloških ele­menata (pritiska, temperature, vlažnosti, osunčavanja, itd.)
5. smanjuju napore osmatrača i ujedno se postiže ušteda radne snage.