Traka
Trakom nazivamo posebno štampani list papira koji se stavlja na
valjak pisača zbog registracije vrijednosti elementa. Te su vrijednosti
prikazane krivuljom. Traka s upisanom krivuljom ima opće ime dijagram, a
krivulje pojedinih elemenata dobivaju imena koja podsjećaju na te
elemente kao: barogram, termogram, higrogram, heliogram, itd.
Podjele na traci su zapravo podjele koordinatnog sistema gdje je na
apscisi vremenska podjela, a na ordinati vrijednost elementa.
Treba paziti na to da se za odgovarajući instrument koriste
isključivo odgovarajuće trake, jer se instrumenti raznih proizvođača,
kao i različiti instrumenti istog proizvođača razlikuju po dimenzijama.
Stoga pri narudžbi traka treba uvijek naznačiti za koji se tačno
instrument traže trake, čijeg su izdanja i broj obrasca.
Rukovanje i čuvanje traka
Treba
paziti na to da se dio trake po kojem piše pero nikako ili što manje
dodiruje prstima, jer tako papir stanice gladak i masniji, pa se teško
po njemu piše. Preporučuje se da se prije zamjene traka ruke dobro operu
vodom i sapunom.
Prazne trake, skinute s instrumenata, u pravilu se više ne
upotrebljavaju. Njih treba poredati po datumima s upotrijebljenim
trakama i zajedno poslati središnjoj službi.
Trake se čuvaju isključivo u suhom prostoru, posebno one koje još
nisu upotrijebljene. One trake koje sučuvane u vlažnom prostoru ne
primaju dobro tintu, pa se ona razlijeva i vrijednosti krivulje se ne
mogu očitavati dovoljno tačno.
Zamjena traka
Na sedmičnim pisačima se trake zamjenjuju redovito ponedjeljkom
poslije završenog prvog jutarnjeg klimatološkog osmatranja (7 sati po
mjesnom vremenu). To uglavnom vrijedi za obične meteorološke stanice.
Medutim, na glavnim meteorološkim stanicama, gdje poslije klimatološkog
osmatranja ili istovremeno s njim počinje redovno sinoptičko osmatranje,
pa nedostaje vremena za zamjenu traka, trake se mijenjaju nakon
obavljenog sinoptičkog osmatranja. Nije toliko važno kada če se po
obavljenom osmatranja trake mijenjati, koliko je važno da se mijenjaju
uvijek u približno isto vrijeme.
Na dnevnim pisačima se trake zamjenjuju svakog dana u isto vrijeme
kada se zamjenjuju i trake s tjednih pisača, osim ako za pojedine
instrumente nije propisano posebno vrijeme, kao što je slučaj kod
heliografa i nekih drugih.
Priprema zamjene traka:
- Pripremiti nove trake za svaki pisač, obrezati ih, ne dodirivati prstima lice traka.
- Na prednjoj ili stražnjoj strani svake trake zapisati mjesto i datum stavljanja.
- Pripremiti tintu s priborom za punjenje pera (ako je potrebno).
- Imati sa sobom sat i olovku, kao i odgovarajuće ključeve za navijanje satnog mehanizma ako nisu kod instrumenta.
Skidanje traka
- Prije otvaranja kutije pisača (na primjer kod barografa, termografa
ili higrografa) napraviti crticu na krivulji i zapisati tačno mjesno
vrijeme po satu. Ako se crtica ne može napraviti, odmaknuti pero pomoću
šipke za odmicanje. Ako instrument nema uredaj za odmicanje pera
izvana, pročitati pažljivo položaj pera u odnosu na najbližu satnu
podjelu i zapisati vrijeme na traci i mjesno vrijeme po satu. Sada
otvoriti kutiju i odmaknuti pero od trake ako prije otvaranja kutije
nije bilo odmaknuto.
- Okrenuti rukom valjak tako da opruga koja drži traku dođe lijevo od pera.
- Lijevom rukom pridržavati traku s obje strane opruge, a desnom
izvući oprugu. Zatim desnom rukom ili pomoću opruge pridržavati traku
uz valjak, a lijevom je izvlačiti.
- Na prednjoj ili stražnjoj strani trake, pokraj ranije upisanog
datuma i sata stavljanja upisati i datum i sat skidanja trake. To se
radi nakon što se tinta na dijagramu osuši.
Stavljanje traka
- Naviti satni mehanizam pridržavajuci valjak lijevom rukom i vodeći računa da ostane lijevo od pera.
- Oviti traku oko valjka pazeći pri tome:
- da se desni kraj trake podvuče pod lijevi tačno na prostoru koji pokriva opruga
- da se desni kraj trake dobro pripije uz valjak
- da donji kraj trake lijepo sjedne na obod valjka
- da se vodoravne linije na traci tačno podudaraju na mjestu gdje se traka spaja.
- Držeži čvrsto lijevom rukom preklopljene rubove trake, desnom rukom
staviti oprugu na svoje mjesto, pazeći pri tome da se traka ne pomakne.
- Napuniti pero tintom (ako je potrebno) nakon što se prethodno uredilo.
- Okrenuti valjak tako da ispred pera dode onaj sat koji odgovara mjesnom vremenu.
- Primaknuti pero do same trake, tek da je ne dotakne, pa okrećući
valjak u suprotnom smjeru od onog kojim se okreće satni mehanizam,
postaviti pero što je moguće tačnije na odgovarajuću vremensku podjelu
na traci. Okretanjem u suprotnom smjeru treba izbjeći mrtvi hod koji
nastaje zbog razmaka među zupčima zupčanika koji okreću valjak.
- Gurnuti do kraja šipku za odmicanje i tako primaknuti pero traci.
Provjeriti da li pero piše i zapisati pažljivo olovkom u gornjem ili
donjem lijevom uglu trake početak registracije instrumenta, pazeći da se
pri tome ne promijeni položaj valjka.
- Na kraju pažljivo zatvoriti kutiju.
Valjak se ne skida za vrijeme promjene trake, osim u slučaju kvara
ili neke posebne potrebe. Kako je teško dovesti pero na pravo mjesto na
vremenskoj podjeli, potrebno je istog dana, tačno u 10 sati po mjesnom
vremenu provjeriti kod svih pisača da li se pero nalazi tačno na oznaci
od 10 sati. Ako to nije tako, treba zaokrenuti valjak toliko da pero
dođe tačno na oznaku od 10 sati. U tom slučaju treba voditi računa o
mrtvom hodu valjka.
Tokom sedmice ne treba valjak ni pomicati ni pokušavati popraviti hod sata, jer se bilježe vremenski reperi (crtice, markice).
Crtice (markice) na dijagramu
Nepravilnost rada sata nameće potrebu da se na samoj krivulji
elemenata označe vremenske oznake – crtice u vrijeme redovnih
klimatoloških osmatranja osnovnih instrumenata, tj. u 7, 14, 21 sat po
mjesnom vremenu. Od velike je važnosti označiti tačno mjesno vrijeme
(tačno na minutu) kada je crtica učinjena. To vrijeme osmatranja mora
bilježiti na odgovarajućem mjestu u dnevniku osmatranja, a po skidanju
dijagrama treba prenijeti te vrijednosti na sam dijagram, upisujući ih
olovkom iznad ili ispod odgovarajućih crtica.
Način stavljanja crtica je različit kod različitih instrumenata, pa
se to posebno propisuje za svaki instrument. Obično se pravljenje crtica
čini pažljivim dodirom olovkom nekog prijenosnog dijela instrumenta
ukoliko za to ne postoji posebna naprava. Kod barografa, da se ne bi
morala otvarati kutija, može se crtica napraviti pažljivim lupkanjem,
buduci da se izvana može utjecati na prijenosne dijelove. Dijelovi
osjetnika se ne smiju neposredno dodirivati da bi se napravile crtice.
Dužina crtica u pravilu ne treba biti veća od 2 mm.
Slučaj kada nema traka
Ako se dogodi da iz bilo kojeg razloga na stanici nestane traka,
treba uzeti komad papira (po mogućnosti paus papir) veličine trake, pa
ga tačno izrezati i staviti preko stare trake na valjku. Zatim
prisloniti pero na papir i okretati valjak rukom dok pero ne napravi
prvi krug oko cijelog valjka. Istovremeno treba pročitati i osnovni
instrument i njegovu popravljenu vrijednost upisati na ovoj liniji po
kojoj će se određivati sve druge vrijednosti na toj traci. Posebno je
važno da se pri svakom sljedećem osmatranju uredno stavljaju crtice i
bilježi tačno mjesno vrijeme njihova stavljanja.
Zapisivanje promjena kod pisaca
Sve što osmatrač radi na instrumentu, kao na primjer, mijenja stanje
ili položaj pera, čisti, pere vlasi, itd., treba zabilježiti u dnevnik
osmatranja. Posebice pri promjeni stanja ili položaja pera na pisačima
treba, osim oznake sata i minute kada je promjena napravljena,
zabilježiti i vrijednost promjene, tj. za koliko je pero spušteno ili
podignuto.
Pogreške pisača
Kod pisača pogreške u radu obično nastaju iz sljedećih razloga:
- nedovoljna osjetljivost osjetnika koji reagira na promjene u atmosferi
- kvar ili nečistoća na sistemu prijenosnih dijelova
- netačan rad sata
- mrtvi hod između zupčanika
- labavi spoj između zupčanika – pokretača i njegove osovine.
Pogreške pod 1) i 2) odražavaju se na ordinati dijagrama, a
popravljaju se otklanjanjem nastalog kvara ili smetnje. Pogreške pod 3)
ili 4) se odražavaju na apscisi dijagrama, a otklanjaju se uređivanjem
sata i pravilnim namještanjem valjka, a s druge strane stavljanjem
crtica na krivulju uz označavanje tačnog mjesnog vremena (sat i minuta)
kada je crtica učinjena.
Labavi spoj između zupčanika – pokretača i njegove osovine otklanja se stezanjem zupčanika pokretača.
Ako nastali kvar nije moguće otkloniti na stanici, traži se drugi
instrument u zamjenu. Sve dok se ne dobije zamjena, treba po pravilu
osmatrati s dotičnog osnovnog instrumenta svakog punog sata po mjesnom
vremenu kako ne bismo ostali bez podataka za tablicu satnih vrijednosti.
Nedostaci pisača
Pisači imaju ove nedostatke:
- osjetnici nisu toliko osjetljivi na promjene u atmosferi kao što su osjetnici osnovnih instrumenata
- satni hodovi nisu savršene tačnosti, pa nastaju pogreške na trakama
- pero ne piše apsolutnom tačnošću promjene elementa, jer se u cilju
izbjegavanja skokova pera ostavlja labav spoj između osjetilnog i
prijenosnog dijela.
Zbog tih nedostataka neizbježne su manje ili veće pogreške apsolutnih
vrijednosti zabilježenih elemenata koje se moraju otkloniti uvođenjem
odgovarajućeg popravka prilikom obrade dijagrama.
Dobre strane pisača
Pisaci imaju sljedece dobre karakteristike:
- omogućavaju neprekidnost osmatranja pojedinih meteoroloških elemenata, što se ne postiže osmatranjem osnovnim instrumentima
- ukazuju, barem kvalitativno, na mnoge meteorološke pojave i njihove
karakteristike (koje ne bi bile zapažene upotrebom osnovnih
instrumenata, na primjer, tendencije)
- smanjuju česta “uznemiravanja” osnovnih instrumenata, što nije dobro niti za same instrumente niti za vrijednosti elemenata
- omogućavaju preciznije i detaljnije proučavanje istovremenih pojava
raznih meteoroloških elemenata (pritiska, temperature, vlažnosti,
osunčavanja, itd.)
- smanjuju napore osmatrača i ujedno se postiže ušteda radne snage.